Naslovna | Kontakt

    

Hrvatska

Zemljopisni položaj:

Hrvatska se prostire od krajnih istočnih rubova Alpi na sjeverozapadu do Panonske nizine i obala Dunava na istoku, središnji joj dio pokriva planinski masiv Dinare, a južni joj dio završava na obali Jadranskog mora.

Površina:

Kopneni dio iznosi 56.542 km2, a površina teritorijalnog mora 31.067 km2.

Napučenost:

4.437.460 stanovnika; nacionalni sastav: većina stanovništva su Hrvati; nacionalne manjine su Srbi, Slovenci, Mađari, Bošnjaci, Talijani, Česi i ostali.

Državno uređenje:

Hrvatska je višestranačka parlamentarna republika.

Glavni grad:

Zagreb (779.145 st.) gospodarsko, prometno, kulturno i akademsko središte zemlje.

Dužina morske obale:

5835 km, od toga 4058 km obale otoka, hridi i grebena.

Najveći vrh:

Dinara 1831 m/nm.

Klima:

U Hrvatskoj postoje dvije klimatske zone; u unutrašnjosti prevladava umjerena kontinentalna klima, djelomice i planinska, dok područjem uzduž jadranske obale vlada ugodna mediteranska klima s mnogo sunčanih dana; suha i vruća ljeta, blage i vlažne zime; prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C; prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C; temperatura mora zimi je 12°C, a ljeti oko 25°C.

Novac:

kuna (kuna=100 lipa). Valute se mijenjaju u bankama, mjenjačnicama, poštama, putničkim agencijama, hotelima.

Jadransko more

Jadran ili Adria dobio je ime po istoimenoj nekadašnjoj luci. Danas se grad Adria nalazi na talijanskoj obali, 38kilometara udaljen od mora, što je rezultat djelovanja geoloških sila, uslijed čega se sjeverna obala stalno uzdiže, a južna spušta.

Jadran obuhvaća prostor između Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Dio koji pripada Republici Hrvatskoj je prostor istočne obale, koja se prostire od Prevlake na jugu do rta Savudrije na zapadu, uključujući sve otoke, otočiće i hridi duž obale, te otočje Palagruža. Broj otoka, otočića i hridi je preko 1700, te predstavlja jedinstveno područje u Europi, kako za krstarenja motornim brodicama, gliserima ili jedrilicama, ali iza uživanje u podmorskom svijetu. 

Otoci

Hrvatska je doista zemlja otoka; ima ih više od tisuću, a svaki je drukčiji. Mnogi su naseljeni, ali svaki je osobit, ima svoju priču i sudbinu.

Ljudski je imati slabu točku, no oni koji poznaju hrvatske otoke imaju ih tisuću. Točnije, 1185. Naime, na 1777 km jadranske obale toliko je otoka, otočića i grebena.

Prvi posjet jadranskoj obali i otocima putovanje je u nepoznato. Svako će sljedeće putovanje biti povratak već poznatoj ljepoti ove zemlje, uvijek različitoj, ali jednako fascinantnoj.

Split

Split, grad i luka u srednjoj Dalmaciji. Leži na poluotoku između istočnoga dijela Kaštelanskoga zaljeva i Splitskoga kanala. Zapadni dio poluotoka zauzima brdo Marjan (178 m).

Bila Kozjak (780 m) i Mosor (1330 m) zaštićuju grad sa sjevera i sjeveroistoka i odvajaju ga od zaleđa. Klima je mediteranska: vruća suha ljeta (prosječna temperatura zraka u srpnju 26 °C) i blage, vlažne zime (prosječna godišnja količina oborina 900 mm).

Split je jedno od najsunčanijih mjesta u Europi: prosječna dnevna insolacija u tijeku godine oko 7 sati (u srpnju oko 12 sati). Vegetacija je vazdazelena mediteranska, a u gradu i okolici uspijeva i suptropska vegetacija (palme, agave, kaktusi). Marjan pokriva umjetno uzgojena šuma.

detaljnije: Split »

Dubrovnik

 Dubrovnik je grad, luka i turističko središte južnoga hrvatskoga primorja. Leži na podnožju vapnenačkoga Srđa (412 m), u dolini koju prema jugozapadu zatvara uzvisina Lapada i manji greben s najstarijim dijelom Dubrovnika.

Nasipanjem močvarne doline između Gruškoga zaljeva na sjeveru i Staroga Porta na jugu i izgradnjom Place (Straduna) stara gradska jezgra spojena je s predgrađem na drugoj strani doline. Na taj je način Stradun postao središte grada i njegova glavna ulica, spajajući suprotna gradska vrata: Ploče na istoku i Pile na zapadu. Nakon izgradnje luke u Gruškom zaljevu, Gruž postupno s Dubrovnikom postaje jedinstveno naselje.

detaljnije: Dubrovnik »